Prevela Lela Kostić-Flögel

Stihove prepjevao Gustav Krklec

Pogovor Ivo Hergešić

Johann Wolfgang von Goethe, rođen u Frankurtu na Majni, potječe iz vrlo ugledne građanske obitelji. Otac mu je bio pravnik i carski savjetnik koji se pobrinuo da njegov sin već u ranom djetinjstvu dobije odlično obrazovanje, najvećim dijelom u privatnoj nastavi. Goethe 1765. godine odlazi na studij prava u Leipzig, nakon tri godine ga prekida zbog bolesti i vraća se na neko vrijeme u roditeljski dom, a 1770. godine nastavlja i završava studij u Strasbourgu. U Strasbourgu upoznaje Johanna Gottfrieda Herdera, pod čijim utjecajem mladi Goethe upoznaje i čita Shakespearea i Homera, MacPhersonovog »Ossiana«, te pjesme iz pučke predaje. Sam Goethe je prijateljstvo s Herderom kasnije opisao velikim i značajnim.

U prvom velikom plodnom stvaralačkom razdoblju početkom sedamdesetih godina 18. stoljeća nastaju dramski, prozni i lirski radovi koji postaju središnji književni događaj u povijesti europskog predromantizma. Goethe se 1771. godine vraća u Frankfurt, radi kao odvjetnik, a 1773. godine objavljuje dramu Götz von Berlichingen. U toj drami oživljava lik plemenita viteza koji postaje žrtvom dvorskih spletki, u slobodnom tumačenju oživljava epizodu iz njemačke povijesti te na taj način kritički progovara o svom vremenu. Dramaturgijom se oslanja na Shakespearea, te predstavlja prekid s klasicističkom estetikom.

Drama je nastala u duhu predromantičarskog pokreta Sturm und Drang (odnosno pokreta genija – Geniebewegung) koji je imao veliku ulogu u procesu emancipacije građanstva. Pokret Sturm und Drang (njem. Vihor i nagon) dobio je ime po istoimenoj drami njemačkog književnika F. M. Klingera, a mladi autori, uz Goethea svakako treba spomenuti i Friedricha Schillera, Gottfrieda Augusta Bürgera i dr., nesputano izražavaju osjećaje i strasti te pod utjecajem ideja J. J. Rousseaua teže kritici društva i pomirenju razuma i osjećaja.