Grička vještica – Suparnica Marije Terezije 1-2 – Marija Jurić Zagorka

Stanje proizvoda: Odlično.

Suparnica Marije Terezije – 4.dio Gričke vještice.

Fokus je ovoga puta potpuno pomaknut sa naših protagonista Nere i Siniše, a njihova priča, iako ne potpuno zanemarena, gurnuta je sa strane. Sva sreća, tu izgubljenu dinamiku Zagorka izvrsno nadoknađuje sukobom između austrijske carice Marije Terezije i njene suparnice, careve ljubavnice, lijepe kneginje Vilme Auersperg što je pokretač čitave radnje.

Sva su Zagorkina tajna oružja tu; spletke, neizvjesnost, neočekivani obrati, napetost, trajna dinamika i detalji te sva pridonose užitku čitanja….

Jurić, Marija – Zagorka, hrvatska novinarka i književnica (Negovec kraj Vrbovca, 2. III. 1873 – Zagreb, 30. XI. 1957). Zbog nesređenih obiteljskih odnosa, o kojima je progovorila u autobiografskoj knjizi Kamen na cesti (1938), napustila je Višu djevojačku školu pred sam završetak školovanja. God. 1896. anonimno je u Obzoru objavila članak Jedan časak (Egy Percz), nakon čega je, na preporuku biskupa J. J. Strossmayera, dobila novinarsku službu u redakciji Obzora.

Time je započela uspon u novinarskoj karijeri, opterećen položajem žene u onodobnome društvu. Njezina suradnja u Obzoru bila je vrlo intenzivna tijekom 1898. Uz reportaže sa zagrebačkih saborskih rasprava i ocjene političkog stanja u Madžarskoj, objavljivala je crtice, humoristične skice, kraće autobiografske zapise i podliske. Tih je godina počela surađivati i u najuglednijim književnim časopisima toga doba, Viencu i sarajevskoj Nadi.

Zagorkini romani i tijekom idućih desetljeća ostali su iznimno popularni, pa je tako u proljeće 2012., kad je serijal “Grička vještica” ponovno dospio na kioske u izdanju Jutarnjeg lista, prvi nastavak, u nakladi od 25 tisuća primjeraka, rasprodan gotovo u jednom danu. Radnja romana smještena je u 18. stoljeće, a prati sudbinu lijepe, hrabre i iskrene kontese Nere te njezine ljubavi, kapetana Siniše.