Stehiometrija – Milan Sikirica (4. dopunjeno izdanje)

Stanje proizvoda: vrlo dobro.

1. MJERENJE I MJERNE JEDINICE

Mjerenje je spoznajni proces u kojem se fizičkim eksperimentom usporeduje dana veličina s nekom njezinom vrijednošću uzetom za jedinicu.Pri svakom mjerenju neke veličine doznajemo da je ona jednaka mjernoj jedinici pomnoženoj nekim brojem. Zapisujući rezultate mjerenja, uvijek poslije brojčane vrijednosti označavamo jedinicu. Da bismo mogli izvesti mjerenje, moramo definirati mjernu jedinicu ili izraditi njezin etalon. Mjerenjem točno definiramo neko svojstvo i ujedno dobivamo numeričku usporedbu izmedu svojstava našeg etalona i objekta koji mjerimo..Odaberemo li N puta manji etalon i njime usporedimo istu fizičku veličinu, dobit ćemo N puta veći mjerni broj. Mjerena fizička veličina nije se promijenila, promijenio se samo mjerni broj, jer smo upotrijebili drugačiji etalon, odnosno drugu mjernu jedinicu. Svaka fizička veličina određena je produktom mjernog broja i mjerne jedinice.

Mjerenja

U području praktičnog mjerenja uvriježio se u toku vremena velik broj različitih mjernih jedinica za istu fizičku veličinu. Prilikom definiranja mjernih jedinica različitih fizičkih veličina u prošlosti se najčešće nije uzimala u obzir fizička ovis- nost te veličine o ostalim, već prije definiranim, veličinama. Često su se prihvačale medusobno nekoherentne mjerne jedinice, na primjer stupac žive, stupac vode, konjska snaga i dr. Mnoštvo raznovrsnih mjernih jedinica zahtijeva isto toliko de- finicija i još više raznovrsnih pretvorbenih faktora, što otežava razumijevanje poje- dinih fizičkih pojava kao i njihove međusobne ovisnosti. XI generalna konferencija za mjere i utege na svom zasjedanju 1960. god. prihvatila je tzv. medunarodni sustav jedinica -SI (Le Systeme International d’Unitès). Na tom su zasjedanju pr hvaćene i odgovarajuće definicije osnovnih jedinica duljine, mase, vremena, termo- dinamičke temperature, jakosti električne struje i jakosti svjetla. Prihvaćene su također definicije dopunskih jedinica, kuta i prostornog kuta.

Medunarodni sustav mjernih jedinica dopunjen je 1971. god. uvodenjem količine tvari, kao osnovne fizičke veličine i pripadne jedinice, mol. Da bi se definirale fizičke pojave iz cijelog područja znanosti i tehnike, dovoljno je ovih sedam prihva- ćenih osnovnih jedinica i dvije dopunske mjerne jedinice, kuta i prostornog kuta.

U ovom poglavlju dane su definicije samo onih osnovnih i izvedenih mjernih jedinica koje se upotrebljavaju u daljem tekstu. Kako je nemoguće odjedanput prijeći na novi sustav jedinica, daje se i međusobna ovisnost dosad najčešće upotrebljavanih i novo definiranih mjernih jedinica.