Staroslavenska gramatika – Josip Hamm

  • četvrto izdanje

Stanje proizvoda: izvrsno.

 

Iz predgovora naslova Staroslavenska gramatika:
 

Od prvog izdanja moje gramatike prošlo je devet godina. Knjiga je odavna rasprodana i već dvije godine salijeću me s raznih strana da priredim novo izdanje. Da pravo kažem, nadao sam se da će u međuvremenu netko drugi izdati knjigu… koja će bolje poslužiti svrsi kojoj je bilo namijenjeno moje prvo izdanje. To se nije dogodilo, i zato sam odlučio da preradim i upotpunim svoj prijašnji rad.

Nije to bilo lako, jer je štošta trebalo izmijeniti i popraviti. a osim toga, u posljednjih nekoliko godina pojavile su se i tri nove, odlične gramatike staroslavenskoga jezika… Vaillantova, Seliščevljeva i ona N. S. Trubeckoga. Treba žaliti što su gramatike Trubeckoga i Seliščeva ostale torzo i što je smrt njihove autore pokosila prije nego što su dospjeli dovršiti svoje djelo. Prvi je, u radnji koja je više studija nego gramatika, pokušao dati strukturnu shematiku jezika Solunske braće. (jer mu nije bilo toliko do pisanih spomenika koliko do jezika koji je tim pisanim spomenicima prethodio). Drugi je dao izvrstan prikaz staroslavenskih gla- sova (morfologija je, na žalost, ostala nedovršena). A Vaillant je u svojoj gramatici razvio bogat aparat u kojem je mnogo potvrda i iz mladih glagoljskih i ćiriličkih rukopisa.

Tri nove gramatike

Sve su to djela koja zavređuju svaku pažnju, samo što bilo zbog strukture, bilo zbog toga što su ostala nedovršena to nisu priručnici… nisu udžbenici koji bi kao udžbenici mogli zadovoljiti slaviste… osobito ako su oni sami Slaveni. Za Slavena, naime, ni onda kad je lingvist nije svejedno opisuje li staroslavenski ili koji drugi živi slavenski ili neslavenski jezik. Sistemi živih, savremenih jezika za njega znače cjelinu u koju on može ponirati a da ih ne mora ni podsvjesno isporedivati s onim što sam u sebi nosi. Kod staroslavenskoga je drukčije. Tu on na svakom koraku susreće oblike, glasove i obrate koji su dio njegove vlastite prošlosti. i on ne može prelaziti preko njih a da sebi sasvim intimno ne stavlja pitanja. Kojih ne bi postavljao kad bi se radilo o nekom drugom živom jeziku.

Strukturalistički zahvati, kad se radi o staroslavenskom jeziku, mogu biti zanimljivi. Mogu sadržavati i otkrića, ali ako taj jezik uzimaju kao nešto što nema veze ni s onim što mu je prethodilo ni s onim što je u raznim vidovima poslije dolazilo. oni ne mogu zadovoljiti one koji bi željeli nešto saznati o bllu toga jezika, i koji bi iz njega željeli nešto naučiti.


Staroslavenska gramatika | Josip Hamm

Format 14 × 20 cm
Autor Josip Hamm
Izdavač Školska knjiga
Mjesto izdanja Zagreb
Godina 1974
Broj stranica 203
Uvez Tvrdi
10,00 

Na zalihi