Homo sapiens – kako, kada, zašto i dokle? Povijest se rijetko kada trudi odgovoriti na takva pitanja – i po tome je ova knjiga jedinstvena ne samo među popularizatorskim djelima. Yuvala Noaha Hararija ne zanima čitava ta beskonačna sapunica ljudske povijesti – on Sapiensa promatra kao biološku vrstu. Kad je i kako nastala? Po čemu je i zašto tako jedinstvena? Što je stvorilo Sapiensovu kulturu i civilizaciju? I kakav će biti njegov kraj? Umjesto na ere, on ljudsku povijesti dijeli na četiri revolucije: kognitivnu, agrarnu, unifikacijsku i znanstvenu. Prve su ga tri stvorile. Četvrta bi ga mogla uništiti – ali ne nekakvom senzacionalnom kataklizmom. Sapiens bi, naime, mogao postati prvom vrstom koja je počinila kolektivno samoubojstvo. Izraelski povjesničar Yuval Noah Harari rođen je 1976. godine. Doktorirao je na Oxfordskome sveučilištu i predaje svjetsku povijest na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Isprva se bavio srednjovjekovnom poviješću, posebno razdobljem križarskih ratova. Na Hararija je snažno utjecala knjiga Jareda Diamona “Sva naša oružja: zarazne bolesti, čelik i puške” nakon čega se Harari sve više posvećuje makropovijesti, odnosno povijesti ljudskog roda od njegova nastanka do danas. U središtu njegova znanstvenog interes dalekosežna su i općenita povijesna pitanja: Kako biologija utječe na povijest? Ima li pravednosti u povijesnom razvoju? Jesu li ljudi tijekom povijesti postali sretniji? i druga.