Priče iz “Piščeva dnevnika” – Fjodor M. Dostojevski

Stanje proizvoda: odlično.

Čitajući prozu F. M. Dostojevskog, svaki put iznova ostajemo zadivljeni snagom nadahnuća ovoga genijalnog majstora riječi, bez obzira radilo se o njegovim planetarno popularnim romanima ili pak, kao što je ovdje slučaj, o manje poznatim djelima kraćega daha – intrigantnim pričama iz »Piščeva dnevnika«. Pisanje »Piščeva dnevnika« Dostojevski je započeo kao kolumnu, da bi ubrzo pokrenuo časopis istoga naziva u kojemu je bio jedini autor i u kojemu je objavljivao svoje »devetnaestostoljetne blogove«: kritičke osvrte, analize važnijih zbivanja, autobiografske crtice, eseje, polemike… i kratke priče. Premda u tim tekstovima nudi fascinantan pogled neusporedive dubine i širine na život i politiku svojega vremena, ipak su ovdje sabrane priče literarno najvredniji dio »Piščeva dnevnika« i zasigurno najzanimljiviji većini ovovremene čitalačke publike. Među njima posebice valja istaknuti priče prožete »duhovnom fantastikom«, koje su ostavile izniman pečat u svjetskoj književnosti i djelovale na generacije ruskih pisaca od Bulgakova do Brodskog.

O autoru: Dostojevski (Dostoevskij) (rus. izgovor [dəstae’fsk’ij]), Fjodor (Fëdor) Mihajlovič, ruski književnik (Moskva, 11. XI. 1821 – Sankt Peterburg, 9. II. 1881). Liječnički sin, poslan na vojnu inženjerijsku akademiju u Sankt Peterburg; kao pripadnik kruga utopijskih socijalista oko M. V. Petraševskoga bio osuđen na smrt i pomilovan na stratištu. Kažnjen na četiri godine robije (Omsk), zatim služio kao degradirani vojnik u Sibiru, a tek mu je 1859. dopušteno nastaniti se u Sankt Peterburgu, gdje se bavio književnim i publicističkim radom. S bratom objavljivao časopise Vremja (1861–63) i Epoha (1864–65), a 1876–77., 1880. i 1881. tiskao svoj Piščev dnevnik (Dnevnik pisatelja). Boravio u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj 1862–63. i 1867–71., prateći politička zbivanja (Francusko-pruski rat, Pariška komuna).