Povijest svjetske književnosti 1-7

Stanje proizvoda: izvrsno.

Komplet povijest svjetske književnosti sadrži naslove:

1. Klasične književnosti Bliskog istoka, indijska, kineska, japanska i perzijska književnost, arapske i ostale književnosti azijskih naroda
2. Grčka (antička), rimska, bizantska, srednjovjekovna latinska, novovjekovna latinska, novogrčka i albanska književnost
3. Francuska i ostale književnosti francuskog jezičnog izraza; provansalska i rumunjska književnost
4. Talijanska, španjolska, portugalska, brazilska, katalonska, baskijska književnost i književnost na ladino jeziku; hispanoameričke i retoromanske književnosti
5. Književnosti njemačkog jezičnog izraza, skandinavske književnosti, nizozemska i flamanska književnost; književnost na jidišu i madžarska književnost
6. Keltska, engleska i sjevernoamerička književnost; ostale književnosti engleskog jezičnog izraza i afrička književnost
7. Češka, slovačka, poljska, lužičkosrpska, stara ruska, novija ruska, bjeloruska, ukrajinska i bugarska književnost; baltičke književnosti, armenska i gruzijska književnost; književnosti drugih kavkaskih naroda

KNJIŽEVNOSTI STAROG ORIJENTA

EGIPATSKA KNJIŽEVNOST

Najstariji cjelovito sačuvani zapisi egipatskih pjesničkih tekstova potječu Iz posljednjih godina V i iz vremena VI dinastije. (po tradicionalnoj podjeli na trideset jednu dinastiju, koju je za staru egipatsku povijest još u 3. st. prije n. e. uveo učeni Egipćanin Maneto). Što će reći iz 25-23. st. prije n. e., po najproširenijoj suvremenoj procjeni. (druge, napose sta rije procjene pomiču to doba i po jedno ili više stoljeća dublje u prošlost, neke suvremene i po čitavo stoljeće bliže našem vremenu).

Tekstovi piramida

Skup spisa među kojima ih nalazimo zovemo Tekstovima piramida zato što su se održali kao natpisi na zidovima hodnika i odaja u faraonskim grobnicama. Vjerujemo da su ovi u kamen urezani natpisi prepisani sa starijih ili čak mnogo starijih zapisa. Na papirusu koji do nas nisu dospjeli. I da nije te pretpostavke, međutim, pa i da nam sačuvani stariji, književno inače sasvim nezanimljivi zapisi nisu u kontekstu kakva suhog nabrajanja tu i tamo zabilježili neku izrazito pjesničku frazu… mogli bismo s razlogom zaklju čiti da naš najstariji pouzdano datirani uvid zatiče egipatsku književnost u trenutku u kome ona već dugo postoji ne samo kao usmeno narodno pjevanje i pripovijedanje nego i kao učena pisana književnost. Tekstovi piramida pripadaju, naime, posljednjim stoljećima egipatske Stare države. (ili Starog carstva). Bar pola milenija ranije, razvijene države Gornjeg i Donjeg Egipta južnih pribrežja i delte. Velike rijeke postale su dijelovima jedinstvenog carstva u dolini Nila. Stvoren je otprilike u isto vrijeme uza sve drugo kalendar i pismo. A u trenutku u kome se u stijene urezuju hijeroglifi naših tekstova prošlo je već i doba najveće moći Stare države. I najvećeg procvata egipatske arhitekture i skulpture, vrijeme Keopsa i drugih graditelja velikih piramida iz IV dinastije.

Jezik Tekstova piramida i drugih zapisa Stare države zovemo obično staroegipatskim. To je najstariji književni oblik onog jezika – egipatskog ili starog egipatskog kojim stanovnici Egipta govore od pamtivijeka