Poniženi i uvrijeđeni – Fjodor M. Dostojevski

Stanje proizvoda: lijepo očuvano.

• preveo Iso Velikanović

Sadržaj:

• Ujakov san
• Poniženi i uvrijeđeni

Prvi veliki roman u kome je Dostojevski počeo istraživati neke teme ili likove koje će razvijati u svojim kasnijim djelima. Priča koja na realističan način govori o ljubavi, porodici i praštanju. Nataša napušta svoj dom i bježi s Aljošom, sinom kneza Valkovskog. Svi je osuđuju, otac je kune, a jedinu utjehu joj pruža prijatelj iz djetinjstva Ivan koji je iskreno zaljubljen u nju. Aljoša je mladić s kojim se lako manipulira, naročito je popustljiv kada je u pitanju njegov otac. Valkovski ga nagovara da napusti Natašu, jer mu ne odgovara njegovo porijeklo. Aljoša nije sposoban da se odupre ocu i ženi se Katarinom, bogatom princezom.

O autoru: Dostojevski (Dostoevskij) (rus. izgovor [dəstae’fsk’ij]), Fjodor (Fëdor) Mihajlovič, ruski književnik (Moskva, 11. XI. 1821 – Sankt Peterburg, 9. II. 1881). Liječnički sin, poslan na vojnu inženjerijsku akademiju u Sankt Peterburg; kao pripadnik kruga utopijskih socijalista oko M. V. Petraševskoga bio osuđen na smrt i pomilovan na stratištu. Kažnjen na četiri godine robije (Omsk), zatim služio kao degradirani vojnik u Sibiru, a tek mu je 1859. dopušteno nastaniti se u Sankt Peterburgu, gdje se bavio književnim i publicističkim radom. S bratom objavljivao časopise Vremja (1861–63) i Epoha (1864–65), a 1876–77., 1880. i 1881. tiskao svoj Piščev dnevnik (Dnevnik pisatelja). Boravio u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj 1862–63. i 1867–71., prateći politička zbivanja (Francusko-pruski rat, Pariška komuna).

Kao publicist polemizirao s utopijama Černiševskog i Dobroljubova te terorizmom anarhista (Bakunjin). U Dnevniku pak propovijedao osvajački panslavizam u povodu Srpsko-turskog rata 1877. i ruskog »dobrovoljačkog pokreta« (polemika s L. Tolstojem). Ruski je narod smatrao »bogonoscem« koji će preporoditi čovječanstvo, a protivio se socijalnome prevratu i pozivao na duhovnu obnovu.