S pravnog gledišta more nije jedinstveno područje. Ono se dijeli na otvoreno i obalno. Otvorenim morem slobodno mogu plo viti brodovi svih država, a obalno je pod suverenitetom države kojoj to more oplakuje obale. Postoji još podjela na unutrašnja mora (Baltičko more, Crveno more) i rubna mora (uz rubove kontinenata npr. Sjeverno more, Istočnokinesko, Japansko, Kalifornijsko more itd.).
Značenje je mora u tome što je ono najjeftiniji prometni put. Kad se prevoze veliki i teški tereti, i to većim plovnim objektima, troškovi prijevoza morem mnogo su niži nego bilo kojim drugim sredstvom, osobito ako su udaljenosti veće. Osim toga, more je jedini put za prijevoz teških tereta (roba) između pojedinih kontinenata, te između kopna i otoka.
Posljednjih godina robni je promet morem znatno porastao zbog prije voza golemih količina nafte, ugljena, ruda, žitarica, industrijskih proizvoda i sl.
Pomorstvo obuhvaća sve vrste djelatnosti i vještina na moru ili u vezi s morem: iskorišćavanje mora kao plovnog puta (moreplovstvo), iskorišćava- nje morskih bogatstava (ribarstvo i druge vrste eksploatacije organskih i neorganskih bogatstava mora), iskorišćavanje luka, brodogradnju, pomorsku privredu itd., a također osobe i sredstva koja služe tim djelatnostima i nauku koja se njima bavi.
U nastavnom predmetu Osnove teorije broda izučavat će se samo jedno usko područje koje se odnosi na pomorstvo: brod i njegova gradnja, teorija broda, upotreba broda i manevriranje.
Pretpostavlja se da su prvi pomorci bili Indijci i Indokinezi, i to 18000 ili 16 000 godina pr. n. e. Na obalama Sredozemlja prvi su se pomorci pojavili između 6000. i 5000. godine pr. n. e. Slike i reljefi iz vremena oko 2700. godine pr. n. e., pronađeni u egipatskim grobnicama, prikazuju brodove tog vremena. Potreba za pribavljanjem materijalnih dobara hrane, odjeće, oruđa i slično nužnih za život i opstanak, tjerala je ljude da s jedne riječne obale prelaze na drugu. Sigurno su oni više puta gledali kako poslije oluje otrgnuto stablo plovi rijekom. Na njemu se možda nalazila i poneka ptica ili životinja. To je privuklo njihovu pažnju i potaklo ih je na razmišljanje. Potrebe za materijalnim dobrima postajale su iz dana u dan sve veće. I tako je jednog dana sazrela u čovjeku misao da na stablu ili deblu i sam zaplovi. Uzjahao je deblo i dlanovima zaveslao prema suprotnoj obali rijeke.
Jedno je deblo čovjek zamijenio dvama, trima ili s više njih; spojio je jedno do drugoga i načinio splav. Dlanove ruku zamijenio je veslima, i tako izumio prvo sredstvo za pokretanje. To je bio prvi brod.
