Djelo je strukturirano u tri knjige, nastale u različitim razdobljima Augustinova stvaralaštva, u kojima se razmatraju sljedeće ključne teme:

Porijeklo zla: Augustin postavlja pitanje odakle zlo ako je Bog dobar i svemoguć. Kroz dijalog (uglavnom između Augustina i njegova prijatelja Evodija), zaključuje se da zlo nije stvoreno od Boga, već proizlazi iz slobodnog izbora ljudske volje.
Sloboda volje kao dobro: Augustin argumentira da je slobodna volja (liberum arbitrium) sama po sebi dobro koje je Bog dao čovjeku. To je nužan preduvjet da bi čovjek mogao činiti moralno dobro i biti pravedno suđen.
Odgovornost za grijeh: Budući da je volja slobodna, čovjek je taj koji svjesno bira činiti zlo (odnosno zastraniti od božanskog nauka/discipline), te je stoga i pravedno odgovoran za svoje grijehe.
Odnos vjerovanja i razumijevanja: Kroz cijeli dijalog provlači se tema odnosa vjere (koja prethodi) i razuma (koji produbljuje shvaćanje), što je karakteristično za Augustinovu filozofiju (crede, ut intellegas).
Božje predznanje i sloboda: Augustin se bavi i složenim pitanjem kako je slobodna volja moguća ako Bog unaprijed zna (predznanje) što će se dogoditi. Tvrdi da Božje predznanje ne ukida ljudsku slobodu izbora, jer Bog samo zna ishode slobodnih odluka, ali ih ne uzrokuje.