Napuštena žena – Honore de Balzac

Stanje proizvoda: kao novo

Napuštena žena – roman europskog realizma.

Honoré de Balzac, francuski književnik. Duhovni je začetnik europskoga realizma. Prikazao je više od 2000 likova iz svih slojeva francuskoga društva te ekonomske, političke, socijalne i kulturne uvjete svojega doba. Sva ta djela čine cjelinu pod nazivom “Ljudska komedija”. Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju “Škakljive priče”, primjer tipične francuske erotske tragikomike zvane “galski humor”.

On nije u prvom redu estet nego sociolog, ekonomist i filozof, a znanstveni duh povezuje ga s XVIII. st.; na njega je utjecao Lockeov materijalizam, ali i moderni mistici (Swedenborg), pa je njegova filozofija istodobno deterministička, ali i vrlo otvorena prema složenoj dinamici psihičkog i društvenog života. Politički, on je zapravo ljevičar koji se smatra liberalom, a poslije čak i monarhistom, ali, kako je rekao Hugo u nadgrobnom govoru: »Htio on to ili ne, autor toga golemog i izvanrednog djela pripada snažnoj rasi revolucionarnih pisaca«.

Balzac je još blizak romantizmu po svojem kultu energije i uvjerenju da je želja temeljno načelo čovjekovo, po vjerovanju u ulogu slučaja (unatoč determinizmu), po osvjedočenosti da je fantastično sastavni dio života. No on je ipak realist zato što je na do tada neviđen način pisao o oblicima zbilje koju su i klasicizam i romantizam prešućivali. Novost je u tome što je Balzac pokazao da je novac pokretač odnosa među ljudima, pa je žestoko kritizirao poslijerevolucionarno društvo u kojem se ekonomska diferencijacija sve više zaoštrava.

Njegov je realizam istodobno znanstven, antropološki, zatim intimistički (individualizira univerzalno) i simbolički (podrobni opisi konkretne zbilje metaforički su »produžetci« likova), te »mitološki« (P. Barberis) jer veliča strasti, borbenost i vitalnost. Balzac je istodobno vizionar i lucidan pisac demistifikator, prvi koji je uspio u jedinstven sustav dijalektički povezati stvarnost i filozofiju, akciju i poetiku, jasnu predodžbu svijeta i osobnu imaginaciju, svoj osobni mit.