Moby Dick iznimno je i izvanredno djelo svjetske književnosti. U američkoj kulturi zauzima približno ono mjesto što ga u drugim, starijim literaturama imaju veliki nacionalni spjevovi… od Homerovih do Miltonovih.

Autor je otpočeo Moby Dicka u namjeri da napiše pustolovno-pomorsku pripovijest… u kojoj će autobiografski podaci biti potisnuti maštovitim, dijelom i komičnim prikazom sudbine pripovjedača Ishmaela. (imenjaka biblijskoga razbaštinjenog izopćenika) i njegova prijatelja, hrabroga, dobrodušnog Queequega s Polinezijskog otočja.

Oni se nalaze u središtu svih zbivanja do 22. poglavlja, a od tog poglavlja karakter knjige se mijenja…

Melville [me’lvil], Herman, američki književnik (New York, 1. VIII. 1819 – New York, 28. IX. 1891).

Zbog financijske propasti obitelji morao prekinuti redovito školovanje. Kao mali od palube otplovio je (1839) preko Atlantika za Liverpool. Bio je (1841) član posade kitolovca koji je plovio južnim Pacifikom. Utekao je s broda na jednome od Marquiških otoka i boravio s polinezijskim plemenom. Potom se našao na Tahitiju i Havajima, odakle se vratio kući 1844. kao mornar na ratnoj fregati. Svoje pomorske doživljaje opisao je u nekoliko knjiga – Taipi (Typee, 1846), Omoo (1847), Mardi (1849), Redburn (1849) i Mornar u bijelom haljetku (White-Jacket, 1850), od kojih su osobito prve dvije postigle velik uspjeh.

U sljedećem romanu, Moby Dick ili Bijeli kit (Moby-Dick, or The Whale, 1851), koji se danas smatra jednim od vrhunaca američke književnosti, Melville produbljuje svoj umjetnički postupak, no djelo je prošlo gotovo nezapaženo kod suvremenika. Epski koncipiran roman o traganju kapetana Ahaba za golemim bijelim kitom zbog kojeg je izgubio nogu, kulminira u sukobu između kitolovca Pequoda i kita, u kojem pogiba Ahab sa cijelom posadom osim pripovjedača, mornara Ishmaela. Djelo je simbolička vizija vječnoga sukoba između čovjeka i Boga, između ufanja i sumnje, slika sprege dobra i zla, nerazrješive tajne zbilje i privida, te osjetilnoga svijeta i njegova metafizičkoga smisla.