Stvaratelj je, temeljem zakonskih propisa unutar objavljenih zbornika zakona, službenih listova za određeno razdoblje te odgovarajuće literature predstavljen kroz povijesni kontekst, djelatnost, administrativni ustroj/organizacijsku shemu, kao i odnose i veze s drugim tijelima sudstva kakvo je bilo uspostavljeno nakon 1850., kada je ono u Hrvatskoj i Slavoniji odvojeno od uprave. Osječki je sud egzistirao, uz onaj u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu kao Zemaljski sud prvoga reda. Reorganizacijom provedenom na osnovama propisa iz 1853. i 1854. nastavit će djelovati kao Županijski sud nad kojim u drugoj molbi stoji Banski stol za područje Hrvatske i Slavonije. Daljnja su prijelomna razdoblja u organizaciji sudstva na ovome području godine: 1861. odnosno 1862. kada počinju s djelovanjem kraljevski sudbeni stolovi županija, a ovaj sa sjedištem u Osijeku djeluje za županiju virovitičku; 1874. kada ovaj sud postaje zborni Kraljevski sudbeni stol u Osijeku; 1884./1886. kada se mijenja obim i teritorijalna nadležnosti sudova; 1918. do kad je povećan broj kotarskih sudova; 1929. otkad sud postaje okružni s proširenom nadležnošću nad otad sreskim sudovima (Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek Donji grad, Osijek-Gornji grad, Valpovo, Slatina, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Županja); 1941. kojom se vraća raniji naziv sudbeni stol i mijenja teritorijalna nadležnost, te godina 1945. kada se odlukom AVNOJ-a ukidaju svi dotadašnji redovni sudovi.