Književnost i revolucija – Lav Trocki

Stanje proizvoda: otpis iz knjižnice, ali u dobrom stanju.

Lav Trocki – Književnost i revolucija – Prevela s ruskog: Tatjana Korać.
Iz sadržaja:

– Književnost izvan veza s Oktobarskom revolucijom
– Književni suputnici revolucije
– Futurizam
– Formalna škola poezije i marksizam
– Proleterska kultura i proleterska umjetnost
– Partijaska politika u umjetnosti
– Umjetnost revolucije i socijalistička umjetnost
– Merežkovski
– Zapad i mi…

Trocki (Trockij) [tro’ck’ij], Lav (pravo ime Lev Davidovič Bronštejn), sovjetski političar, politički teoretičar i revolucionar (Janovka, Ukrajina, 7. XI. 1879 – Coyoacán, danas dio Ciudad de Méxica, 21. VIII. 1940). Podrijetlom iz židovske obitelji, školovao se u Odesi i Nikolajevu, gdje se upoznao s marksističkim idejama, a 1896. uključio se u revolucionarna zbivanja te je 1897. sudjelovao u organiziranju Južnoruskoga radničkog saveza, unutar kojega je pisao političke pamflete kojima je popularizirao socijalističke ideje među radničkom klasom i studentima. Više je puta bio zatvaran, bio je u progonstvu u Sibiru, nakon bijega 1902. u Londonu se pridružio V. I. Lenjinu, G. V. Plehanovu i J. O. Martovu u uređivanju časopisa Iskra.

Nakon Drugoga kongresa Ruske socijaldemokratske radničke partije 1903. došlo je do podjele u stranci, ali i unutar grupe okupljene oko časopisa Iskra. Lenjin je oformio boljševičku frakciju, a J. O. Martov menjševičku, kojoj se priklonio i Trocki. Za Rusko-japanskoga rata (1904–05) Trocki se izdvojio iz menjševičke frakcije i sve do 1917. djelovao kao neovisni socijaldemokrat s namjerom približavanja dviju frakcija. U revolucionarnim zbivanjima u Rusiji 1905. bio je na čelu Petrogradskoga sovjeta radničkih zastupnika (deputata); ponovno je bio uhićen i interniran u Sibir, odakle je pobjegao i sve do 1917. boravio u progonstvu u Europi i SAD-u.