Kakvkaski krug kredom je napisao Bertolt Brecht, univerzalni genij, dramaturg, pisac i pjesnik, režiser i teoretičar kazališta. Zaslužuje posebno priznanje jer se njegove drame gledaju i danas u kazalištima širem svijeta. Osnovne ideje njegovih djela kreću se u znaku socijalizma, pacifizma i internacionalizma. Njegov sarkastičan stil, koji ga nikad ne napušta u djelima, javlja se s toplim suosjećanjem prema siromašnima i slabima. U izgradnji svoga stila služio se tekovinama i temama od najstarije do moderne književnosti. Djelo se sastoji od šest manjih dijelova, a obuhvaća gotovo osamdesetak likova.

Kavkaski krug kredom predstava je njemačkog modernističkog dramatičara Bertolta Brechta. Primjer Brechtova epskog kazališta, predstava je parabola o seljanki koja spašava bebu i postaje bolja majka od bogatih bioloških roditelja bebe. Predstava je napisana 1944. dok je Brecht živio u Sjedinjenim Državama.

Brecht [brεt], Bertolt, njemački književnik (Augsburg, 10. II. 1898 – Berlin, 14. VIII. 1956). Studirao prirodne znanosti i medicinu u Münchenu, ali se ubrzo posvetio kazalištu; radio isprva kao dramaturg s M. Reinhardtom. Po dolasku nacista na vlast 1933., odlazi u inozemstvo (Švicarska, Danska, SAD). U emigraciji je književno djelovao protiv nacizma i militarizma. God. 1948. vraća se u NjDR, u Istočni Berlin, gdje osniva Berliner Ensemble.

Prosvjedujući protiv nepravednosti suvremene civilizacije, Brecht počinje s totalnom, anarhističkom pobunom, da bi poslije, sredinom 1920-ih, a pod utjecajem K. Korscha, prihvatio marksistički svjetonazor, kojim je snažno obojena njegova sveukupna društvena satira. Brechtova nemilosrdna poruga prema modernomu građanskomu društvu ide do totalne redukcije čovjekove stvarnosti na osnovne biološke funkcije, što je razvidno u tekstu za operu Uspon i pad grada Mahagonija (Aufstieg und Fall der Stadt Mahagonny, 1930), na glazbu Kurta Weilla.