Kapital – Karl Marx

• Kritika političke ekonomije

Stanje proizvoda: vrlo dobro.

Marx [marks], Karl, njemački filozof, ekonomist, socijalni mislilac i revolucionar (Trier, 5. V. 1818 – London, 14. III. 1883). Studirao je pravo i povijest u Bonnu i Berlinu, gdje se upoznao s mladohegelovcima (A. Ruge, B. Bauer, L. Feuerbach i dr.), a potom i filozofiju, iz koje u Jeni 1841. postiže doktorat, te se 1842. neuspješno pokušava habilitirati na sveučilištu u Bonnu. Sudjeluje u osnivanju Rajnskih novina (Rheinische Zeitung, od 1842), razvija veliku publicističku djelatnost, a u listopadu 1842. postaje i glavni urednik Rajnskih novina. Uoči zabrane lista izlazi iz redakcije, te potkraj 1843. odlazi u Pariz k A. Rugeu, gdje upoznaje F. Engelsa, s kojim blisko surađuje sve do kraja svojega života.

Najveći dio svojega rada u Londonu Marx je posvetio kritici političke ekonomije kao znanosti o »bogatstvu društava u kojima vlada kapitalistički način proizvodnje«, ne bi li ustanovio osnovu eksploatacije, te aktivnostima u organiziranju radničkog i socijalističkog pokreta.

Prva intencija sustavno je elaborirana u Prilogu kritici političke ekonomije (Zur Kritik der politischen Ökonomie, 1859), svoj najopsežniji domašaj ima u Kapitalu (II. i III. svezak objavio je Engels, a IV. svezak K. Kautsky). Marxov Kapital I sadrži ponajprije analizu i prikaz »robnoga oblika proizvoda«, odnosno oblika vrijednosti sadržanoga u njem, te prikaz »fetiškoga značaja robe«, postvarenja kojemu je osnova kapitalistička proizvodnja, što je kao problem prepoznato na filozofskoj i socijalnoteorijskoj razini tek u XX. stoljeću.

No spis sadrži i prikaz geneze kapitala u europskim društvima i dalekosežne uvide u implementaciju znanja i tehnologije u modernoj proizvodnji. Spis Kapital trebao je u prvom svesku prikazati proces proizvodnje kapitala, u drugome proces cirkulacije, u trećem jedinstvo tih dvaju procesa, a četvrti svezak trebao je sadržavati prikaz građanskih teorija o višku vrijednosti, tj. samorazumijevanje građanskog društva. Dakle, zamišljen je hegelovski, kao prikaz sustava kapitala.