Južna zvezda – Žil Vern

Stanje proizvoda: dobro.

Na ležaju od bijelog pamuka, jedan ogromni crni kristal bacao je iz svojih prizmi plamene zrake… tako da se činilo kako je njime osvjetljen cijeli laboratorij. Kombinacija boje tinte uz savršeno prirodni dijamantni sjaj i neusporedivu snagu lomljenja zraka izazivala je čudesan i uzbudljivi utisak.

Čovjek se osjećao kao da se nalazi u prisustvu neke čudesne pojave i igre prirode, kakve još nikad nije vidio. Stavimo li na stranu svaku pomisao o vrijednosti, večličanstveni sjaj ove dragocjenosti blistao je sam po sebi. – Nije ovo samo najveći, nego i najljepši dijamant što postoji na svijetu – reče ozbiljno Jakobus Vandergaart s nekim očinskim ponosom. – Teži četiri stotine trideset i dva karata! … Oživjela je i legenda. Među rudarima su kružile fantastične priče o njegovom čudotvornom djelovanju koje su mu pripisivali. Šapatom bi jedni drugima prenosili kako crni kamen neminovno “donosi nesreću”. Iskusni ljudi vrtili bi svojim glavama i govorili da im je draže što je taj đavolji kamen kod Watkinsa, nego da je kod njih. Ukratko, ogovaranja i klevete koji su nerazdvojni dio slave, nisu ništa naškodili Južnoj zvijezdi – koja, što je sasvim normalno, nije o tome vodila brigu već je produljila rasipati bujicu svjetlosti iz bogohulnih mračnih dubina!

Priča je ovo u ludoj potrazi za nestalim dijamantom. Brilijantnom znanstveniku koji je uspio stvoriti umjetni dijamant. Te svoj muci i teškom životu južnoafričkih rudara. Kroz cijelu avanturu likovi prolaze nezaboravnim južnoafričkim krajolicima i susreću najrazličitija domorodačka plemena te divlje životinje.

Jules Gabriel Verne (Nantes, 8. veljače 1828. – Amiens, 24. ožujka 1905.) bio je francuski romanopisac, pjesnik i dramatičar. Najpoznatiji je po svojem nizu romana Neobična putovanja. Verne je također pisao razne kratke priče, kazališne komade, razne romane, eseje i poeziju. Njegova su djela značajna po izrazitom utjecaju na znanstvenu fantastiku i na nadrealizam, inovativnoj upotrebi modernističkih literarnih tehnika poput samoreferiranja, i njihove kompleksne kombinacije pozitivističkih i romantičkih ideologija.