Iz bosanske romantike – Šemsudin Sarajlić

Stanje proizvoda: lijepo očuvano.

Šemsudin Sarajlić (Knezina, Vlasenica, 1887. – Sarajevo, 1960.) je hrvatski i bošnjački književnik, političar i prevoditelj iz BiH. Objavio je mnoštvo novela koji su mu izašle u raznim hrvatskim časopisima (Behar, Gajret, Muslimanska sloga, Biser, Djulistan, Islamski glas, Zemzem, Narodna uzdanica). Zbirku novela Iz bosanske romantike objavila mu je Matica hrvatska. Odlikuje ga dobro poznavanje života bosanskih mahala, o kojim pripovijeda kao rijetko tko od hrvatskih književnika Bosne.

Uređivao je list Behar. Bio je službenik Vakufske direkcije, zatim tajnik Glavnog odbora i narodni poslanik Jugoslavenske muslimanske organizacije u Skupštini u Beogradu, te član uređivačkog odbora lista Pravda. I sam je izdavao listove, a pojavljivao se s člancima s kulturno-političkog područja i u drugim listovima.

Njegove pripovijetke obično su iz života sarajevskog muslimanskog svijeta. Opisivao je svagdašnje ljude, onako kako ih je on gledao, ljude koje nisu nimalo revolucionarni, koji su u biti dobri i koji mrze zlo, a da nemaju snage i mogućnosti da se bore protiv njega. U književnoj ostavštini nalaze se tri romana: Proljeće, Srodne duše, Kreposna žena i dvije zbirke pripovijedaka.

Napisao je ova djela:

Razija (pripovijetke), Sarajevo, 1908.
Proljeće, 1911.
Vjetar, Sarajevo, 1917.
Samo dva brata, Sarajevo, 1920.
Nova Turska (studija), Sarajevo, 1926.
Iz bosanske romantike (novele), Matica hrvatska, Zagreb, 1931.
Mi i bližnji istok (Aktualna pitanja o iskorišcavanju dobara i o izvozu jugoslavenskih proizvoda), Sarajevo, 1935.
Sevdalinka (kako sačuvati originalnost sevdalinke), 1943.
Zarasli putovi (novele), Matica hrvatska, Zagreb, 1944.
Abdurahman Nametak ga je uvrstio u antologiju Izbor iz hrvatske muslimanske pripovijetke, I dio (1878-1918), Zagreb, 1943.