Grimm [grim], braća, njemački folkloristi, filolozi, lingvisti i leksikografi: Jacob (puno ime Jacob Ludwig Karl; Hanau, 4. I. 1785 – Berlin, 20. IX. 1863) i Wilhelm (puno ime Wilhelm Carl; Hanau, 24. II. 1786 – Berlin, 16. XII. 1859). Glasovitom zbirkom pučkih predaja Dječje i domaće bajke znatno su pridonijeli stvaranju moderne folkloristike, a kao istraživači njemačkoga jezika utemeljili su, osobito Jacob, većinu grana njemačke filologije i lingvistike.
Život
Rođeni u uglednoj obitelji s mnoštvom braće i sestara, djetinjstvo im je obilježila smrt oca, pravnika i državnoga službenika, zarana ih osiromašivši. Za studija prava u Marburgu, potaknuti prijateljima Ludwigom Achimom von Arnimom i Clemensom Brentanom, koji su objavili popularnu pučku zbirku Dječakov čarobni rog, kao i Karlom von Savignyjem, povjesničarom prava koji ih je upoznao s metodama istraživanja narodne baštine i pod čijim je mentorstvom Jacob proveo 1805. istraživačku godinu u Parizu, započinju zapisivati usmenu pučku predaju.
Wilhelm je 1806. diplomirao, a Jacob zbog neimaštine prekida studij te 1808. u Kasselu postaje privatni knjižničar kralja Vestfalije Jérômea Bonapartea, što je ostao do Bonaparteove abdikacije 1813. nakon čega je do 1815. bio u diplomatskoj službi kneževine Hessen-Kassel da bi se 1816. zaposlio u kasselskoj kneževskoj knjižnici, gdje je Willhelm radio od 1814.