Stanje proizvoda: izvrsno.

U prvim svojim dramama Krleža je progovorio o sukobu čovjeka i Boga, subjektivnog i objektivnog, tame i svjetla, pesimizma i optimizma.
Kraljevo je izrazito ekspresionistička drama, ”makabreskna socijalno-psihološka studija” i tipična vizija svijeta kakav Krleža doživljava na početku rata. Sam Krleža rekao je da se Kraljevo rodilo usred sveopćeg europskog ludila i klanja kada je ljudska pamet pala na najniže grane, a čovjek bio sveden na razinu nižu od životinjske. U takvoj slici svijeta ”čovjek biva poništen kao osobnost egzistirajući tek kao djelić bezoblične, očajne i besvjesne mase”. Mjesto radnje je sajam, a vrijeme radnje je predratni Zagreb, odnosno početak 20. st. i to od 18. kolovoza (rođendan cara Franje Josipa) do 20. kolovoza. Kraljevo tj. Kraljevski sajam ima dakle svoje datume i svoj realni zagrebački prostor u okvirima austrougarske stvarnosti neposredno prije Prvoga svjetskog rata. Tema drame Kraljevo upravo jest sam sajam jer sajam ne predstavlja samo mjesto radnje, već je on zaseban živi organizam, on je masa i slika cijeloga svijeta.

Mnogo je likova u Hrvatskom bogu Marsu, ali samo je jedan glavni junak. To je, razumije se, hrvatski čovjek izgubljen u ratu za nedokučive, više – a zapravo tuđe – interese, u dalekoj i tuđoj zemlji, protiv dalekog i tuđeg naroda koji mu je voljom drugih postao neprijateljem. Pišući o domobranstvu i ratu, Krleža malo haje za vanjsku, dekorativnu stranu vojevanja… Rat u svojoj izvrsnoj zbirci iz novele u novelu osvjetljuje kao dugu, stoljetnu i besmislenu Muku koju naši ljudi, napose žilavi zagorski “muži”, stoički podnose iz naraštaja u naraštaj.

Bitka kod Bistrice Lesne
Kraljevska ugarska domobranska novela
Tri domobrana
Baraka Pet Be
Domobrat Jambrek
Smrt Franje Kadavera
Hrvatska rapsodija