Grička vještica 2. dio – Malleus Maleficarum – Marija Jurić Zagorka

Stanje proizvoda: vrlo dobro, rabljeno.

Grička vještica Zagorka – Kako je dobro poznato, oko 1910. novinarka i spisateljica poslušala je savjet biskupa Strossmayera te počela pisati povijesne romane temeljene na arhivskoj građi koji su objavljivani u dnevnom ritmu i postizali vrtoglavu nakladu. Strossmayerove namjere bile su jasne, objavom takvih romana čitateljsku bi se publika odvukla od tada popularnih njemačkih romana, a ujedno bi se popularizirala hrvatska književnost, jezik i povijest. No, ni on nije mogao predvidjeti koliki će razmjeri uspjeha biti. Zagorkini romani i tijekom idućih desetljeća ostali su iznimno popularni.

Radnja romana smještena je u 18. stoljeće, a prati sudbinu lijepe, hrabre i iskrene kontese Nere te njezine ljubavi, kapetana Siniše. Povijesna priča začinjena je ljubavnim zapletima, ispričana je kroz šest svezaka: 1. “Kontesa Nera”; 2. “Malleus maleficarum”; 3. “Suparnica Marije Terezije 1. dio”; 4. “Suparnica Marije Terezije 2. dio”; 5. “Dvorska kamarila Marije Terezije”; 6. “Buntovnik na prijestolju”. (+Mx2)

Jurić, Marija – Zagorka, hrvatska novinarka i književnica (Negovec kraj Vrbovca, 2. III. 1873 – Zagreb, 30. XI. 1957). Zbog nesređenih obiteljskih odnosa, o kojima je progovorila u autobiografskoj knjizi Kamen na cesti (1938), napustila je Višu djevojačku školu pred sam završetak školovanja. God. 1896. anonimno je u Obzoru objavila članak Jedan časak (Egy Percz), nakon čega je, na preporuku biskupa J. J. Strossmayera, dobila novinarsku službu u redakciji Obzora.

Time je započela uspon u novinarskoj karijeri, opterećen položajem žene u onodobnome društvu. Njezina suradnja u Obzoru bila je vrlo intenzivna tijekom 1898. Uz reportaže sa zagrebačkih saborskih rasprava i ocjene političkog stanja u Madžarskoj, objavljivala je crtice, humoristične skice, kraće autobiografske zapise i podliske. Tih je godina počela surađivati i u najuglednijim književnim časopisima toga doba, Viencu i sarajevskoj Nadi.