Faraon – roman iz povijesti starog Egipta – Boleslav Prus

Stanje proizvoda: lošije.

Faraon je historijski roman poljskog književnika Boleslawa Prusa, originalno objavljen 1895. godine. Radnja je smještena u drevni Egipat pred kraj Novog kraljevstva. Protagonist je mladi faraon Ramzes XIII, koji se nakon ustoličenja suočava sa nizom problema vezanim uz slabljenje države, te koji ih pokušava zaustaviti reformama kojima se sve više odupire moćno svećenstvo. Prus je roman pisao u vrijeme kada je njegova Poljska bila podijeljena između tri casrtva, te ju je zamislio kao svojevrsnu alegoriju na propast poljske države u 18. vijeku, ali i priliku da iznese vlastite pozitivističke ideje. Iako je protagonist fiktivan, a dio likova ima anakronistička imena, Prus je uložio veliki trud da roman uskladi sa tadašnjim dostignućima egiptologije, te je dobio brojne pohvale zbog uvjerljivosti prikaža života u drevnom Egiptu. Roman je poslije objavljivanja postigao veliki uspjeh.

Godine 1966. je adaptiran u istoimeni film u režiji Jerzyja Kawalerowicza.

***

Prus, Bolesław (pravo ime Aleksander Głowacki [głova’ck’i]), poljski književnik (Hrubieszów, 20. VIII. 1847 – Varšava, 19. V. 1912).

Sudionik ustanka 1863., u kojem je bio ranjen i zarobljen. Studij matematike i fizike u Varšavi (1866–68) prekinuo zbog oskudice; zarađivao je kao privatni učitelj, tvornički radnik i novinar, započevši publicističku djelatnost 1872. Bio je samouk, a osobito se zanimao za prirodne znanosti. U humoreskama, feljtonima i kronikama za varšavske novine promicao je ideale poljskoga pozitivizma: vjeru u znanost, društvenu solidarnost, tezu o tzv. organičnom radu.

Stekavši široku popularnost, istodobno izazivao oštre polemike u javnom životu. Više vrjednujući znanost nego književnost i publicistiku, zakratko je vodio uredništvo časopisa Nowiny (1882), ne uspjevši u naumu da ga učini relevantnom znanstvenom tribinom.

Surađivao je s naturalističkim časopisom Wędrowie (od 1884); 1895. putovao u Njemačku i Pariz. Isprva je bio blizak tendencioznoj književnosti pozitivizma: nakon feljtona Varšavski ogledi (Szkice warszawskie, 1874), objavio je zbirku Grobljanske pripovijesti (Powiastki cmentarne, 1875) te romane Palača i potleušica (Pałac i rudera, 1875), Prokleta sreća (Przeklęte szczęście, 1876), Zarobljene duše (Dusze w niewoli, 1876), a javljao se i kao književni kritičar.