Ernestinovo – središte naivne skulpture – Zlata Živaković-Kerže

Stanje proizvoda: lijepo očuvano.

Početak 1970-ih godina vrijeme je procvata i ekspanzije naivne umjetnosti pa 1973. kreće i održavanje kiparske kolonije u Ernestinovu. Kiparska kolonija Ernestinovo stasala je na temelju kriterija koje su postavile dotad aktivirane kiparske kolonije upravo u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, ali i u Kostanjevici na Krki, u Čačku ili Zlataru.

No nijedna od spomenutih nije zadržala kontinuitet postojanja kroz ovako dugi period vremena zahvaljujući snažnom simboličkom uporištu, ali i velikoj volji i želji mještana da tradicija, živi, napreduje, mijenja se i razvija u skladu s potrebama vremena. O povijesti ernestinovačke kolonije iscrpno su pisali Zlata Živaković-Kerže koja pokriva prvih 35 godina djelovanja te Marijan Špoljar koji uz 50. obljetnicu Kolonije priredio ozbiljnu publikaciju koja se osvrće na potonje godine kolonije, a posebno na stvaralaštvo Petra Smajića.

Dolazak Petra Smajića u Ernestinovo metaforički, simbolički i neslućeno je predodredio nastanak dugovječne kolonije. Smajić u Slavoniju doseljava iz podbiokovskog podneblja, kad u ratnim 1940-im godinama ostaje bez ognjišta, a krajem Drugog svjetskog rata dobiva kuću u Ernestinovu. Iako nije bio inicijator ni organizator, simbolička komponenta snage i jačine njegova imena bila je važna i dostatna. Unatoč manjku interesa i mogućnosti radi zdravstvenih poteškoća da fizički sudjeluje i prisustvuje, Smajić se aktivirao unutar vlastita doma i producirao skulpture koje je poklonio u fundus kolonije, odnosno kasnije oformljene galerije i udruge.

Zahvaljujući neumornom entuzijazmu Mate Tijardovića i prepoznavanju kapitala Smajićeva imena ernestinovačka kolonija uspješno je odmotavala i širila klupko svoje priče prema slikarskoj koloniji, dječjoj koloniji te nizu kulturnih, sportskih, književnih, filmskih i zabavnih sadržaja za raznolike uzraste. Zahvaljujući kontinuiranoj ekspanziji izložbe iz sve bogatijeg fundusa počinju se organizirati i u drugim mjestima i gradovima.

Tradicija je to koju Hlebine s ponosom nastavljaju i danas ugošćuju 20 autora, 22 skulpture i 5 reljefa uz bogatu (foto)dokumentaciju važnog projekta koji dokazuje kako malo mjesto velike sinergije i upornosti stvara začudne uspjehe.

Ernestinovo – središte naivne skulpture | Zlata Živaković-Kerže

Format 30 × 20 cm
Autor Zlata Živaković-Kerže
Izdavač Slavonica
Mjesto izdanja Osijek
Godina 2010
Broj stranica 191
Uvez Tvrdi
10,00 

Nema na zalihi