Divni novi svijet – Aldous Huxley

Stanje proizvoda: lijepo očuvano.

Daleko u budućnosti svjetski Nadzornici stvorili su idealno totalitarno društvo. Zahvaljujući pametnoj primjeni genetskoga inženjeringa, pranja mozga, rekreacijskoga seksa i nove droge koja nudi trenutačno blaženstvo bez popratnih posljedica, svi su stanovnici – sretni potrošači. Čini se da je Bernard Marx jedini koji osjeća čudnu čežnju za bijegom od programirane sreće i užitka. Možda je lijek za njegove nevolje posjet jednomu od nekoliko preostalih rezervata za divljake, u kojima se može živjeti starim, divnim, nesavršenim načinom života.
Genijalno zamišljena budućnost Aldousa Huxleyja baca zasljepljujuću svjetlost na sadašnjost i s pravom se smatra remek-djelom.

“Aldous Huxley pisao je nevjerojatno proročanski. Oštroumniji je vodič u budućnost nego ijedan drugi romanopisac 20. stoljeća… Orwellova Tisuću devetsto osamdeset četvrta nikada nije stvarno došla, no Divni novi svijet posvuda je oko nas.
– J. G. Ballard

“Divni novi svijet projekcija je totalitarističkih opasnosti svojstvenih korporacijskoj državi i satira američkoga života, ali i očajem potkrijepljeno Huxleyjevo predviđanje.”
– David Bradshaw, Worchester College, Oxford 1993.

“Ozbiljno upozorenje… Puno zajedljive duhovitosti i zlobne iskrenosti. Izazovno, poticajno, šokantno i blistavo.”
– Observer

Huxley Aldous Leonard, engleski književnik (Godalming, 26. VII. 1894 – Hollywood, 22. XI. 1963).

Odvjetak glasovite obitelji. Huxley je bio esejist, suradnik lista Athenaeum, kazališni, likovni i glazbeni kritičar; zbog slaba vida niz godina bio u opasnosti da potpuno oslijepi. Često i dugo boravio u Italiji; kozmopolit, svjetski putnik, godine 1926. putovao oko svijeta. Bio je djelatan u pacifističkome pokretu (Peace Pledge Movement, 1935).

Od 1937. boravio u Americi. Potkraj života uživao halucinogene droge i opisivao njihov učinak. – Javio se misaonom lirikom s jakim pesimističkim tonovima. Uslijedile su novele, drame, romani i eseji, koji stilom i demonstriranjem enciklopedijskoga znanja iz mnogih struka postaju bitnom odlikom njegova sveukupnog opusa. Pod utjecajem D. H. Lawrencea prihvatio je »evanđelje vjere u život«, koje progovara i iz njegova najglasovitijega djela, romana Kontrapunkt života (Point Counter Point, 1928), istaknutoga po glazbeno zamišljenoj strukturi te dubini i raznolikosti karakterizacije.