Čudotvorni mačak i drugi stripovi – Walter Neugebauer

• Walter Neugebauer
• Jules Radilović
• Zvonimir Furtinger
• Rudi Aljinović

Stanje proizvoda: lijepo očuvano-kao novo.

Povijest hrvatskog stripa nije usporedna s razvojem europskog i svjetskog stripa. Nova likovna forma nastajala je daleko od naših rodonačelnika stripa, prije svega u Americi. A onda, 1935. godine, u visokotiražnim zagrebačkim tiskovinama, započelo je objavljivanje stripova. Već dokazani ilustrator Andrija Maurović s „Vjerenicom mača“ započeo je svoj stripski opus objavivši u kontinuitetu niz pustolovnih realističkih stripova vrhunskom likovnom tehnikom i veteranskom kompetentnošću, iako zapravo početnik u novom mediju. U njegovoj sjeni jedan dječak je također započinjao svoju karijeru strip umjetnika, potpuno drugačijeg likovnog izričaja s izrazitim darom za karikaturalnu formu u stripu. Talentiranog trinaestogodišnjeg dječaka, Waltera Neugebauera, veliki meštar Maurović odmah je prihvatio s uvažavanjem, iako mu je po godinama mogao biti otac. Njih dvojica obilježit će svojim snažnim kreativnim osobnostima cijelo prijeratno i dobar dio poslijeratnog razdoblja povijesti hrvatskog stripa. Maurović je od početka nizao svoja zrela remek-djela, a Walter je nakon kratkog razdoblja snalaženja u novinskom svijetu postigao punu stvaralačku zrelost te ubrzo i sam počeo nizati stripove vrhunske kvalitete.

U to vrijeme, prije i tijekom Drugog svjetskog rata, naši velikani stripa po umjetničkoj vrijednosti nadilaze sve što je nastajalo u europskom stripu, a stoje uz bok i strip umjetnicima u Americi u kojoj je bilo zlatno razdoblje novinskog stripa. Dijelim mišljenje mnogih poznavatelja stripa da je posebice u ratnim godinama i početkom pedesetih prošloga stoljeća Walter Neugebauer bio likovno jednak ili bolji i od najznačajnijih predstavnika Disneyjevog tima crtača.

Maurović je, bez obzira na našu konzervativnu opreznost i naše ziheraško vrednovanje novih umjetničkih formi, dosegao sjaj strip klasika, ponajprije zahvaljujući nedvojbenom zagovoru prof. dr. Vere Horvat-Pintarić. Budući da klasici ne provociraju kulturnu sredinu zaljubljenu u klasike, pojavili su se i brojni obožavatelji, ne ustručavajući se ni od pretjerivanja, što su slijedili i nakladnici igrajući na sigurnu kartu kulturnog odobravanja pri tiskanju njegovih stripova.

Što je danas za nas Walterovo djelo? Za djedove i očeve sentimentalne grafičke uspomene obogaćene stihovima njegovog brata tekstopisca Norberta koje i danas mogu doslovno recitirati, za sinove i unuke nepoznata mitska baština nacionalnog stripa, za povjesničare umjetnosti i teoretičare stripa još uvijek „tabula rasa“. On je bio skromna radišna osobnost u odnosu na ekscentričnog Maurovića pa unatoč veličanstvenom opusu u stripu, izdavaštvu i crtanom filmu nije dosada ni približno jednako vrednovan. Walter još nema svog akademskog zagovornika koji bi mu posvjedočio legitimitet klasika hrvatske likovne kulture.