Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Šest konaka šegrta Hlapića – Ivana Brlić Mažuranić

Stanje proizvoda: lijepo očuvano. Kao novo.

Originalni Hlapić – prvi put izvorni tekst Ivane Brlić Mažuranić (Večernji list)

Čudnovate zgode šegrta Hlapića najpoznatije je djelo najpopularnije hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić. Do sada je objavljeno u 140 izdanja. Ono što ovo izdanje izdvaja od ostalih jest činjenica da je Šegrt Hlapić prvi put objavljen u izvornom obliku, kako ga je autorica napisala, bez naknadnih lektorskih i uredničkih intervencija u autoričin jezik. Knjiga je jedinstvena i po tome što je u njoj prvi put uz roman objavljen i autoričin igrokaz Šest konaka šegrta Hlapića.

Knjiga je izdana u suradnji Matice hrvatske i Večernjeg lista, a priredio ju je Vinko Brešić, književni povjesničar i profesor na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Ivana Brlić Mažuranić bila je toliko značajna spisateljica svog vremena da je zbog svojih književnih radova, među kojima je i ova zbirka, čak četiri puta predložena za Nobelovu nagradu za književnost. Uz to, bila je prva žena primljena u Akademiju znanosti i umjetnosti i svojim magičnim bajkama zaradila je nadimak “hrvatski Andersen”, a kasnije i “hrvatski Tolkien”.

U svojim bajkama Ivana Brlić-Mažuranić je svojom maštom kombinirala realne i nestvarne događaje. U djelima je uspješno kombinirala opise prekrasnih krajolika, maštovite radnje i fantastične likove, a sve kako bi prenijela važne životne poruke. Ove priče govore kako uvijek treba stremiti istini, prikazuju jačinu i bezgraničnost majčine ljubavi, ljubav i povezanost među braćom, veličinu nečijeg srca bez obzira na veličinu tijela, prikazuju i pohlepu i neumjerenost, naglašavaju važnost čistog srca, hrabrosti, ljubavi, a osuđuju zloću, pohlepu, koristoljublje i osvetu. Sve to opisano je na nevjerojatno slikovit način.

Ivana Brlić Mažuranić bila je nevjerojatan pripovjedač. Znala je jezikom prikazati nevjerojatne svjetove, ali s dovoljnom umjerenošću iskaza da sve bude shvatljivo, nekomplicirano i jasno čak i najmlađim čitateljima. Njezine priče jednako su jednostavne, koliko i duboke. Mogu se tumačiti na nekoliko razina, tako da su zanimljive i starijim čitateljima. Sve to govori o njenoj velikoj pripovjednoj snazi.

Inspiraciju za svoja djela Mažuranić je tražila u slavenskoj narodnoj, odnosno usmenoj književnosti. Tako prenijela je naše stare legende, mitove i lokalne priče na jednu svjetsku razinu, poslala ih je van u svijet, budući da su joj djela prevedena na gotovo sve velike svjetske jezike, koji uključuju i kineski, japanski, perzijski, hindi, pa i one manje poznate, poput bengalskog. Zbirka je prevedena čak i na esperanto.