KATALINIĆ, Palma, dječja pisateljica (Trogir, 14. VI. 1927). Učiteljsku školu završila 1948. u Splitu, novinarsko-diplomatsku školu polazila u Beogradu, gdje je 1949–54. radila u uredništvima dječjih časopisa. Dolaskom u Zagreb, 1954. postaje urednicom u redakciji školskoga radija. God. 1960. sudjeluje u osnivanju, potom u uređivanju školskoga programa na RTV Zagreb, gdje je i autorica dokumentarnih priloga, reportaža i dječjih emisija, a od 1974. urednica dramskoga programa te od 1978. do umirovljenja 1985. glavna urednica.

Književnu suradnju započela je u beogradskim periodicima Pioniri (1950, 1952, 1954, 1957–58, 1962), Politika (1952–53), Borba (1953), Poletarac (1954) i Zmaj (1954, 1961, 1964, 1974), potom objavljivala u dječjim listovima Male novine (1957–60), Pionir (1957), Radost (1957, 1975–76, 1978–79), Vesela sveska (1960–61), Naš koutek (1961–62), Smib (1973) te u časopisima Republika (1976) i Umjetnost i dijete (1980).

Motivsko-tematski vezana za mediteransko podneblje, u realističkoj prozno-lirskoj strukturi pripovjednih djela, protkanih poetskom refleksijom, zaokupljena je temom ljubavi te odnosom djece i roditelja. U prvom romanu, Djetinjstvo Vjetra kapetana (1964), ostvarivši kombinacijom pripovjedačkih jedinica (epizoda, anegdota, dijaloga i lirskih pasaža) mozaičnu kompozicijsku strukturu, odstupa od klasične romaneskne forme te znatno pridonosi inovaciji hrvatskoga dječjega romana, a u drugom, Pričanje Cvrčka moreplovca (1969, Nagrada Mlado pokolenje), u hrvatsku dječju književnost prva unosi temu urbanoga djeteta i dječje samoće.

Nastavljajući realističku pripovjednu tradiciju, odraslijoj publici namjenjuje roman Dvoje u brodolomu (1986), u lirski intoniranom ljubavnom romanu Anja voli Petra (1986) tematski opus zaokružuje potragom za identitetom i težnjom za ponovnom uspostavom sklada (I. Kajan, 1989), a u dokumentarno-bajkovitoj zbirci priča Golubica (1995), pretapanjem sna i jave te spajanjem svijeta bajke s tragičnim zbivanjima u Vukovaru i drugim hrvatskim gradovima, svjedoči o ratnoj zbilji 1990-ih. Autorica je tekstova u više slikovnica; u bogato ilustriranoj, mozaično strukturiranoj priči Snovi na dnu mora (1975) promiče stajalište o humaniziranju svijeta.